Ukoliko dođe do nezgode na radnom mestu ili nesreće na putu do posla i sa posla do kuće, profesionalne bolesti, zaposleni su pokriveni zakonskim osiguranjem od nezgode. Postoje posebni propisi za postupanje sa povredama na radu.
Jedan propis je od presudne važnosti: nakon povrede na radu mora se konsultovati Durchgangsarzt (D-Artzt), to jest lekar koji je specijalizovan za lečenje povreda na radu. Možete ga potražiti samo u određenim ordinacijama ili bolnicama koje su od strane DGUV (nemačko udruženje osiguravača od nezgoda) zvanično sertifikovane.
On takođe stupa u kontakt sa udruženjem nadležnog poslodavca za osiguranje od posledica povreda na radu, kome se moraju prijaviti povrede na radu.
Gde se obično nalazi D-Arzt u jednom mestu?
Najčešće u:
- Bolnicama koje imaju odeljenje ortopedije ili traumatologije
- Ordinacijama ortopedske/traumatološke hirurgije koje imaju DGUV odobrenje
- Unfallchirurgie ambulantama
Pravni osnov obaveze prijavljivanja nezgode na radnom mestu predstavlja član 193 Siebtes Buch Sozialgesetzbuch – Gesetzliche Unfallversicherung, po kome su poslodavci dužni da prijave nezgodu ustanovi za osiguranje od nesrećnog slučaja, ako su osiguranici poginuli ili povređeni na način da su nesposobni za rad duže od tri dana.
Osiguranik može tražiti od poslodavca da mu dostavi kopiju izveštaja. Prema odredbama ovog člana, obaveštenje mora potpisati i radnički savet ili savet zaposlenih. Poslodavac mora da obavesti i službenika za bezbednost i zdravlje na radu i lekara kompanije o svakom obaveštenju o nesreći ili profesionalnoj bolesti. Ako zavod za osiguranje od nezgoda od osiguranika zatraži podatke o opasnim aktivnostima radi utvrđivanja da li postoji profesionalna bolest, poslodavac je dužan da o ovom zahtevu za obaveštenje odmah obavesti radnički savet ili veće zaposlenih.
U praksi je veoma važno da se reaguje odmah kada se desi povreda na radu i da izveštaj bude tačan i precizan kako bi se izbegle eventualne zloupotrebe. Na zaposlenom je da bude informisan o svojim pravima, ali i obavezama u takvim situacijama.
Dakle, obaveza zaposlenog je da odmah prijavi nezgodu poslodavcu, dok je poslodavac dužan da sačini izveštaj o nezgodi i dva primerka pošalje relevantnom osiguranju, jedan primerak ostaje u kompaniji i služi kao dokaz o nezgodi. Zaposleni ima pravo da zahteva kopiju izveštaja. Shodno tome, troškove lečenja zdravstvenih ili telesnih oštećenja koja zaposleni pretrpe kao posledicu nezgoda na radu, ne snosi zdravstveno osiguranje nastradalog osiguranika, već kompanija za osiguranje od nezgoda. Ako se nesreća na radu prijavi prekasno, potraživanja se mogu izgubiti i zato je važno voditi računa o rokovima.
Beleška o nezgodi – prvi korak kao dužnost zaposlenog
Zapravo nema posebnog obrasca na kome se je dužan da napravi zabelešku zaposleni o povredi na radu, ali je neophodno da sadrži neke bitne elemente: datum, vreme, tačnu lokaciju, opis kako se tačno dogodila nezgoda što znači da izveštaj mora biti što precizniji u smislu. Potrebno je navesti osobe imenom i prezimenom ukoliko su se tu zatekle. Na kraju treba da stoji vaš potpis i obavezni ste da ga predate poslodavcu.
Šta se podrazumeva pod nezgodama na radu?
Kako se navodi na internet stranicama Saveznog ministarstva za rad I socijalna pitanja, zakonskim osiguranjem od nezgode pokrivene su i nesreće tokom volonterskog rada, nesreća tokom nege bliskog rođaka u sopstvenom domu, nezgoda tokom školovanja, boravka u vrtiću, nesreća prilikom pružanja pomoći posle saobraćajne nezgode. Link:
https://www.bmas.de/DE/Soziales/Gesetzliche-Unfallversicherung/Was-sind-Arbeitsunfaelle/was-sind-arbeitsunfaelle.html
Napomena: Čak i ako je oštećeno samo pomagalo kao što su naočare ili slušni aparat, to se smatra nezgodom na radu i štetu nadoknađuju društva za osiguranje od nezgode.
Nakon prijema izveštaja, nadležna ustanova za osiguranje od nezgode mora u svakom pojedinom slučaju detaljno proveriti jesu li ispunjeni svi uslovi za proglašenje nezgode na radu. Ukoliko je reč o lakšim ozledama, lečenje može preuzeti lekar opšte prakse, dok je u težim slučajevima nadležan lekar osiguranja od nezgoda i on odlučuje o daljem lečenju.
Takođe se proverava postoji li uzročna veza između pretrpljene štete po zdravlje i nezgode. U tu svrhu može se utvrditi istorija bolesti i dobiti vještačenje. Ustanove za osiguranje od nezgode nemaju svoje medicinske stručnjake.
Prava koja se mogu ostvartiti nakon postupka
Tada se stiče pravo na lečenje, naknadu štete za povredu tokom neposobnosti za rad, prekvalifikaciju, u slučaju trajnog oštećenja zdravlja stiče se pravo na penziju, a u slučaju smrti na porodičnu penziju.
Napomena: Na odluku se možete žaliti zavodu za osiguranje od nezgode u roku od mesec dana od dana prijema rešenja.
Izvor: dguv.de