Pravni osnov za upozorenje pred otkaz predstavlja paragraf 314 Nemačkog građanskog zakonika, koji propisuje „raskid trajnih obaveza iz opravdanih razloga“ (314 BGB – Kündigung von Dauerschuldverhältnissen aus wichtigem Grund). Prema odredbi, trajne obaveze koje proističu iz ugovora, može raskinuti bilo koja strana iz opravdanog razloga bez poštovanja otkaznog roka. Važan razlog postoji ako se od strane koja raskida ugovor, uzimajući u obzir sve okolnosti pojedinog slučaja, ne može očekivati nastavak ugovornog odnosa.
Šta to znači u praksi?
Upozorenje treba da bude u pisanoj formi i dostavljeno zaposlenom na način na koji se može dokazati uručenje dokumenta, najčešće poštom kao preporučeno pismo sa potvrdom o prijemu. Poslodavac mora posebno da imenuje navode i upozori na posledice u slučaju ponavljanja prekršaja, odnosno povrede radne dužnosti sa preciznim detaljima o svim činjenicama u smislu nedvosmislene povrede ugovora. Takođe, mora zaposlenom jasno staviti do znanja da ponavljanje prekršaja može dovesti do otkaza.
Pogrešno je mišljenje da poslodavac uvek mora da izda tri upozorenja pre nego što uruči otkaz, može se odnositi na tri lakša prekršaja, međutim, u slučaju ozbiljnih prekršaja, jedna opomena može biti dovoljna za otpuštanje zaposlenog. Upozorenje samo upozorava zaposlenog na predstojeći otkaz.
Prilikom razmatranja mogućih razloga za upozorenje uvijek se moraju uzeti u obzir pojedinačne okolnosti i primjenjuje se odmah. Od prvog dana kada primite upozorenje, od vas se očekuje da promenite svoje ponašanje.
Može li surfovanje internetom u privatne svrhe biti razlog za opomenu? Da, može.
Ukoliko zaposleni namerno krši obaveze iz ugovora, opomena je opravdana.
Najčešći razlozi koji dovode do upozorenja: konzumacija alkohola tokom radnog vremena, odbijanje rada produžavajući pauze, uvrede na račun kupaca, kolega, poslodavca, zatim krađa, nedolično ponašanje na radnom mestu, nasilje na radnom mestu, privatno surfovanje internetom pored ya vreme radnog vremena, pušenje na radnom mestu kada postoji zabrana pušenja u kompaniji, seksualno uznemiravanje na radnom mestu (jasni razlozi za upozorenje i ako poslodavac ovde ne interveniše i ne izrekne upozorenje, on čak krši i svoju obavezu brige). U ovim slučajevima, upozorenje se može delimično preskočiti i pribeći momentalnom prekidu radnog odnosa. Zatim neopravdano odsustvo, netačnost, kašnjenje, kršenje radnog vremena, odbijanje da se podvrgne lekarskom pregledu radi utvrđivanja sposobnosti za rad, odbijanje prekovremenog rada. Narušavanje ugleda – kažnjivo je širenje neistinitih ili jednostranih informacija na štetu kompanije.
Ako je radni učinak suviše nizak (obim posla, intenzitet rada) ili je kvalitet rada suviše loš, onda postoji slab učinak zaposlenog na osnovu kršenja dužnosti tako da moće biti osnov za opomenu, s obzirom na to da zaposlenom nije dozvoljeno da po sopstvenom nahođenju jednostrano utvrđuje odnos učinka i naknade.
Važno je znati
Trenutni otkaz bez prethodnog upozorenja moguć je samo u slučaju posebno teških krivičnih dela, jer zaposleni od početka treba da zna da poslodavac neće tolerisati takvo nedolično ponašanje. Takođe, treba voditi računa o blagovremenom dostavljanu potvrde o nesposobnosti za rad. Kompanije imaju pravo da je zatraže odmah prvi dan odsustva sa posla. Ukoliko se kasno preda dokument, to može biti razlog za opomenu.
Kada je upozorenje nevažeće?
Ako je upozorenje potpisalo ili izdalo lice koje nije direktno ovlašćeno da daje uputstva, upozorenje se smatra nevažećim. Pored toga, upozorenje mora da sadrži tačan prekršaj sa detaljnim opisom situacije.
Upozorenje može biti i neopravdano
Postoje i slučajevi u praksi u kojima nema pouzdanog razloga za upozorenje. Tada zaposlenim ostaje nekoliko mogućnosti:
-nesporazum je najbolje razjasniti razgovorom sa poslodavcem ukoliko nema valjanog razloga za opomenu tako da je najbolje izneti svoje argumente i zahtevati da se opomena ukloni iz dosijea,
-ukoliko razgovor ne urodi plodom, potrebno je podneti pismenu obaveštenje, izjavu o osporavanju navoda iz opomene i to predstavlja vaše argumente u vezi slučaja i mora se čuvati u dosjeu kao i pismo upozorenja,
-ako se ne može postiči dogovor, preostaje žalba radnom veću i u krajnjem slučaju žalba radnom sudu.
Koliko dugo opomena može ostati u dosijeu zaposlenog?
U principu, za takvo upozorenje ne postoji rok zastarelosti: to znači da ostaje zabeležena u ličnom dosijeu zaposlenog i ne gubi na važnosti nakon dve godine, kako se ponekad pogrešno pretpostavlja. Dakle, nije zakonski propisan rok nakon kojeg bi upozorenje moralo biti uklonjeno.
Izvor: ihk.de