Nemački zdravstveni sistem uveo je jednu od najvećih promena u zaštiti novorođenčadi poslednjih godina počev od 15. maja 2026. godine. Prošireni neonatalni skrining sada uključuje rano otkrivanje nedostatka vitamina B12, ali i tri retke metaboličke bolesti koje mogu ozbiljno ugroziti razvoj dece ako se ne prepoznaju na vreme.
Reč je o novim pregledima koji će se raditi odmah nakon rođenja, zajedno sa standardnim testovima koje bebe već prolaze u porodilištima širom Nemačke, uključujući i NRW. Lekari i stručnjaci smatraju da bi ove promene mogle sprečiti teška neurološka oštećenja i poremećaje u razvoju.
Šta je zapravo neonatalni skrining?
Neonatalni skrining je preventivno testiranje novorođenčadi koje se obavlja nekoliko dana nakon rođenja. Bebi se uzima nekoliko kapi krvi iz pete, a laboratorije analiziraju da li postoje znakovi određenih urođenih bolesti ili poremećaja metabolizma.
Do sada se u Njemačkoj ovim pregledima testiralo 16 bolesti, a od sada taj broj raste na 20. Najveću pažnju izazvalo je uvođenje testiranja na nedostatak vitamina B12 kod beba.
Zašto je vitamin B12 važan za novorođenčad?
Vitamin B12 ima ključnu ulogu u razvoju mozga i nervnog sistema. Problem je što mnoge majke ne znaju da imaju nedostatak ovog vitamina pa se deficit prenosi i na bebu tokom trudnoće i dojenja.
Stručnjaci upozoravaju da se simptomi kod beba često pojave tek nakon nekoliko meseci, kada već mogu nastati ozbiljna oštećenja razvoja, problemi sa rastom, slabost mišića ili poremećaji razvoja mozga. Upravo zbog toga Njemačka sada uvodi obavezno rano testiranje.
Prema podacima nemačkog Zajedničkog saveznog odbora za zdravstvo (G-BA), rano otkrivanje omogućava brzu terapiju i gotovo potpuno sprečavanje trajnih posledica.
Tri retke bolesti koje se sada takođe testiraju
Pored vitamina B12, skrining uključuje i tri veoma retke metaboličke bolesti:
- homocistinuriju
- propionsku acidemiju
- metilmalonsku aciduriju
Kod ovih poremećaja organizam ne može pravilno razgrađivati određene proteine i aminokiseline, zbog čega dolazi do nakupljanja toksičnih supstanci u telu.
Ako se ne liječe na vreme, mogu izazvati teška oštećenja mozga, probleme sa disanjem, oštećenje jetre, intelektualne poteškoće, pa čak i smrtni ishod kod novorođenčadi.
Lekari naglašavaju da rana dijagnoza omogućava posebnu ishranu i terapiju odmah nakon rođenja, čime se deci može omogućiti gotovo normalan razvoj.
Digitalizacija zdravstva i veća zaštita dece
Ove promene dio su šire reforme nemačkog zdravstva koja poslednjih godina snažno ulaže u preventivu i digitalizaciju. Sve više pedijatrijskih pregleda prelazi u digitalni sistem, a roditelji će u budućnosti moći pratiti vakcine, laboratorijske nalaze i razvoj dece putem elektronskih zdravstvenih kartona.
Posebna pažnja posvećena je i ranom otkrivanju razvojnih poremećaja kod dece, uključujući autizam i ADHD, dok stručnjaci upozoravaju da je mentalno zdravlje dece nakon pandemije postalo jedan od najvećih izazova evropskog zdravstva.
Izvor: DGKJ
Deutsche Gesellschaft für Kinder- und Jugendmedizin